Odluka o odabiru udžbenika 2024.-2025.
Odluka o korištenju komercijalnih drugih obrazovnih materijala za šk. god. 2024./25.
Popis drugih obrazovnih materijala za razrednu nastavu (od 2. do 4.razreda) šk. god. 2024./25.
Popis drugih obrazovnih materijala za predmetnu nastavu šk. god. 2024./25.
Popis drugih obrazovnih materijala za razrednu nastavu (1. razredi) šk. god. 2024./25.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Dana 15. siječnja 2015. obilježili smo 23. obljetnicu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti, rekao je te večeri predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju preko televizije.
Dana 27. siječnja 2015. u našoj je školi, posebice na nastavi povijesti, obilježen Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je tada 1945. oslobođen koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najstrašniji logor nacističke Njemačke. U njega je deportirano više od milijun i 300 tisuća ljudi iz cijele Europe, među kojima je bilo najviše Židova, a milijun i 100 tisuća ih je ubijeno. U provođenju politike progona Židova sudjelovale su i vlasti Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Neposredno nakon uspostave NDH, pod utjecajem nacističke Njemačke, doneseni su rasni zakoni, na temelju kojih su Židovi bili proganjani, zatvarani i ubijani, a njihova je imovina uglavnom opljačkana. U proljeće i ljeto 1941. uspostavljeni su koncentracijski logori (Jadovno, Jasenovac, Stara Gradiška), gdje su masovno ubijani Srbi, Židovi i Romi. Od ukupno 39 000 Židova na području NDH stradalo ih je više od 30 000, najveći dio u ustaškim logorima, a oko 7000 otpremljeno je u smrt u nacističke logore (najviše u Auschwitz). Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000.
Tekst napisao: Denis Njari, prof.