Kršćani se kroz Advent pripremaju za dolazak Isusa. Na stolu se u kući priprema vijenac sa ćetiri svijeće, po jedna za svaku nedjelju do Božića. Svijeće se pale za nedjeljnim ručkom, a na Božić se pale sve četiri. Jedan običaj koji se sačuvao do danas je sijanje božićne pšenice, kao simbol obnove života i plodnosti. Ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je uz Portugal i južnu Italiju, održan još samo u Hrvatskoj.
        Na badnjak se u kuću unosi slama. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činio domaćin kuće ili djeca na plahti ili u naramku, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, a manji dio se stavljao na stol i pokrivao stolnjakom. Nakon večere, svi bi ukućani otišli prema slami gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donesenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici.
        Sve do 1850. u Hrvatskoj nije bio običaj kititi božićno drvce, iako takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od 16.st. Prva drvca kitila su se pozlaćenim orasima, jabukama, medenjacima, svjećicama, raznim papirnatim ukrasima. Danas se drvca kite raznim staklenim i plastičnim kuglicama i ukrasima, a svijećice pa sve do današnjih staklenih kuglica i električnih svjetala.
Neki od običaja polako odlaze u zaborav.
        Zato smo iz privatne kolekcije gospodina Valentina Markovčića izdvojili nekoliko razglednica s Hravtskim božićnim običajima.

FOTO GALERIJA