Športaši su trenirali i natjecali se bez odjeće. Grci su smatrali da ljepota gologa tijela odražava unutarnju ljepotu čovjeka i da oslikava ravnotežu tijela i uma te da bavljenje športom pomaže u uspostavi ravnoteže. Športaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovim uljem i posipali se sitnim pijeskom.

Ulje i pijesak pomagali su u regulaciji tjelesne temperature i stvarali zaštitu od sunca, ali i od trenerove palice kojom bi ih udarao ako ne bi pravilno izveli vježbu.
Pobjednici igara dobivali su vijenac od maslinovih grančica. Pobjednik je dobivao i crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Pobjednik je bio slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi.  U nekim polisima kovao se novac s likom pobjednika da ne bi bio zaboravljen.

Olimpijske igre modernog doba
Nadahnut antičkim igrama olimpijade, francuski povjesničar Pierre de Coubertin (1863. -1937.) osmislio je suvremene olimpijske igre i 1894. u Parizu osnovao Međunarodni olimpijski odbor.
Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. u Ateni.  Prema izmijenjenim pravilima, te su igre natjecanje športaša iz cijeloga svijeta i održavaju se svake četvrte godine u velikom broju športova.

Natjecati se mogu svi osim žena, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900. na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u tenisu i golfu. Zbog predrasuda se smatralo da žene koje se bave športom gube na ženstvenosti, da čak postaju neplodne ako se bave športom. Predrasude su postupno nestajale i situacija se polako mijenjala.

Porast popularnosti zimskih športova doveo je do Prvih zimskih olimpijskih igara koje su održane 1924. u Francuskoj. Danas se ljetne i zimske olimpijske igre održavaju naizmjence svake druge godine.

Hrvatski olimpijski odbor
Hrvatski olimpijski odbor utemeljen je 10. rujna 1991. Godine. Privremeno priznanje Međunarodnog  olimpijskog odbora uslijedilo je 17. siječnja 1992., što nam je omogućilo sudjelovanje na 16. zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i 25. ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni. Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993.

Ciljevi HOO-a su skrb o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u športu, poticanje, promicanje i skrb o cjelokupnom hrvatskom športu te njegovo predstavljanje pred MOO-om i odgovarajućim međunarodnim športskim organizacijama i udruženjima, usklađivanje, poticanje i skrb o aktivnostima nacionalnih športskih saveza, skrb o razvoju i promicanju športa na državnoj razini te poticanje organizacije i usklađivanje športa na razini županija, gradova i općina, kao i poticanje i skrb o svekolikom hrvatskom športu.