Učenici produženog boravka integriranim su aktivnostima tijekom tjedna obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja. Naučili su kako mentalno zdravlje utječe na to kako razmišljamo, što osjećamo i kako se nosimo sa svakodnevnim stresom, odnosima i odlukama. Osim emocionalne, psihološke i socijalne dobrobiti, za što bolje mentalno zdravlje važna je i fizička aktivnost, stoga su učenici sudjelovali u različitim aktivnostima kao doprinosu vlastitome mentalnom zdravlju.
Tjelesna aktivnost i vježbe fokusiranja
Prva od aktivnosti bila je vježba koncentracije, pažnje i pamćenja kroz tjelesnu aktivnost. Na školskom igralištu postavljene su dvije stolice – na jednoj se nalazio papir s jednostavnim likovima, dok su na drugoj bili čisti papir i olovka. Učenici su, podijeljeni u dvije skupine, stali u dvije kolone. Prvi učenik iz kolone pretrčao bi od prve do druge stolice, promotrio nacrtano, vratio se trčeći do prve stolice i nacrtao ono što je upamtio. Radnju bi ponavljao sve dok ne bi precrtao sve zadane likove. Pobjednička skupina bila je ona u kojoj je najviše učenika točno precrtalo zadane likove. U ovoj su aktivnosti sudjelovali učenici iz obiju skupina produženog boravka.
Prepoznavanje emocija, empatija i mindfulness
Kako su osjećaji važan dio mentalnog zdravlja, o njima i o empatiji mnogo se razgovaralo. Učenici su navodili situacije u kojima su prepoznali kako se netko drugi osjeća te situacije u kojima su suosjećali s drugima. Otkrili su na koji način mogu sami vladati svojim osjećajima, ali i kako se pokušati smiriti u vrlo stresnim trenucima. Vježbama disanja (mindfulness) učenici su uočili kako se njihovo tijelo opušta, što dovodi do stanja opuštanja uma i meditacije.
Također su pročitali priču „Nešto u Zemlji abecede“ (Trucek, I. i Deskar, M., 2026.) u kojoj se spominju osjećaji sreće, tuge i zabrinutosti. Razgovaralo se o tome je li svatko tko se smije uistinu sretan ili se tuga i zabrinutost mogu vješto sakriti iza osmijeha. Učenici su zaključili da su ljudi dobri glumci te da – ako uistinu želimo znati kako se netko osjeća – moramo toj osobi prići, upitati je kako je i po potrebi joj pružiti dobar savjet ili podršku.
Stabla vrlina
Osjećaji su važan čimbenik i naših vrlina. Primijećeno je kako bez osjećaja ne bi bilo vrlina, a bez vrlina osjećaji ne bi imali potpun smisao (primjerice, kada se pojavi osjećaj straha, javlja se i vrlina hrabrosti; kada se pojavi osjećaj tuge, otvaraju se vrata za razvoj empatije). Vrline se također razvijaju kroz radne navike. Učenici su izradili dva „stabla vrlina“: prvo stablo prikazivalo je njihove osobne vrline dok je drugo stablo prikazivalo aktivnosti i osjećaje koji doprinose tim vrlinama.
Vježbe slušne pažnje i radne memorije
Mentalnom zdravlju doprinijelo se i vježbom slušne pažnje. Učenicima je puštena skladba te su zatvorenih očiju povlačili linije sve dok su čuli skladbu koja se postupno stišavala. Radnja je ponovljena osam puta. Na izrađenim radovima moglo se prema bojama uočiti koju su skladbu učenici čuli najduže, a koju najkraće.
Još jedna od aktivnosti bila je igra pamćenja „Idem na put i nosim…“. Učenici su sjedili u krugu, izgovarali početnu rečenicu te dodavali svoju riječ u niz, pri čemu je svaki sljedeći učenik morao ponoviti sve prethodno navedeno. Ovom se aktivnošću razvijala radna memorija i slušno pamćenje.
Tjedan je zaključen gledanjem animiranog filma Izvrnuto obrnuto (Inside Out), čiji su glavni likovi osnovni osjećaji: Sreća, Tuga, Bijes, Gadljivost i Strah. Zajednički je zaključak da se ovih pet osjećaja javlja još od ranoga djetinjstva te da se njima najbolje upravlja kontinuiranom vježbom samoregulacije.
Kroz raznolike tjelesne, kreativne i edukativne aktivnosti, učenici su na njima zabavan i pristupačan način naučili koliko je važno brinuti o vlastitom mentalnom zdravlju, prepoznavati svoje i tuđe emocije te razvijati empatiju i međusobnu podršku.
Tekst i fotografije: učiteljica Vlatka Gašparević
